Domaći projekti

Naziv projekta: Učiteljska uvjerenja kao odrednice samoregulacije i kreativnosti učenika u STEM području obrazovanja;  šifra/broj projekta: uniri-drustv-18-209; doktorand; UNIRI projekti; Sveučilište u Rijeci (2019. – ) – voditelj projekta: Izv.prof.dr.sc. Darko Lončarić, Učiteljski fakultet u Rijeci (Web sjedište) Sa studija Logopedija: Valentina Martan

Naziv projekta: Sustav temeljen na znanju kao potpora učenju učenika s disleksijom; šifra/broj projekta: drustv-18-140; suradnik na projektu; UNIRI projekti; Sveučilište u Rijeci (2019. – ) – voditeljica projekta: izv.prof.dr.sc. Sanja Čandrlić, Odjel za informatiku, Sveučilište u Rijeci sa studija Logopedija: Valentina Martan

Naslov projekta: Socio-ekonomski čimbenici i obiteljsko čitalačko okruženje kao odrednice uspjeha u čitanju učenika 3. i 4. razreda osnovne škole / Socio-economic factors and home literacy environment as determinants of reading achievement of 3rd and 4th grade elementary school students, voditeljica projekta: doc. dr. sc. Valentina Martan, šifra projekta: uniri-mladi-drustv-23-44; UNIRI projekti mladih znanstvenika

Sažetak: 

Čitanje je složena kognitivna i jezična aktivnost koja se temelji na akumulaciji iskustava kroz sustavno poučavanje i podršku u školskom i obiteljskom okruženju. Rezultati OECD i PISA istraživanja navode da jedan od pet učenika ima ozbiljnih teškoća u ovladavanju ovim vještinama, što je posebno vidljivo u početnom razdoblju školovanja. Obitelj i škola dio su mikrosustava koji u najvećoj mjeri neposredno utječe na djetetov razvoj i napredak. Budući da je ovladavanje čitanjem jedna od najvažnijih aktivnosti na početku obrazovanja, nameće se potreba istraživanja čimbenika koji utječu na postignuća učenika u ovoj vještini koja predstavlja temelj za uspješno učenje, akademsko i osobno napredovanje, kao i aktivno sudjelovanje u društvu. Ovo istraživanje obuhvaća nedovoljno istražene okolinske čimbenike povezane s usvajanjem čitanja. Namjera je istraživanja ispitati povezanost socio-ekonomskih čimbenika, obiteljskog čitalačkog okruženja i stavova roditelja prema čitanju s uspjehom učenika u zadacima čitanja. U istraživanju će sudjelovati učenici 3. i 4. razreda osnovne škole te njihovi roditelji. Planirana je primjena upitnika za roditelje koji obuhvaća informacije o socio-ekonomskom statusu i obilježjima obiteljskog čitalačkog okruženja, kao primjena zadataka čitanja za učenike. Prepoznavanjem okolinskih čimbenika koji mogu negativno djelovati na ovladavanje čitanjem mogu se izdvojiti skupine učenika koji su rizične za nastanak poremećaja čitanja i posljedično poremećaja učenja, kao i  ponuditi preventivni programi usmjereni na poticanje ovladavanja čitanjem unutar škole i obitelji. Navedeno je u skladu sa zakonodavnim okvirom hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava koji ističe nužnost identificiranja i izgradnje sustava podrške učenicima koji dolaze iz obitelji s nepovoljnim socio-ekonomskim uvjetima.

Nakon završetka projekta Istraživanje preduvjeta za razvoj automatiziranog probira vještine čitanja učenika trećeg i četvrtog razreda: mjere čitanja, socio-ekonomski čimbenici i obiteljsko čitalačko okruženje istraživački tim Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci započeo je provedbu dvaju novih projekata usmjerenih na daljnje istraživanje razvoja vještine čitanja i obrazovnoga funkcioniranja učenika s teškoćama čitanja.

Diseminacija rezultata prethodnoga projekta održana je u siječnju u sklopu 2. simpozija o jezičnom poremećaju, na kojem su sudjelovali učitelji i stručni suradnici iz škola s područja Primorsko-goranske županije. Više o simpoziju možete pročitati ovdje.

Novi projekti financirani su sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.–2026. (NPOO), u okviru institucionalnog financiranja znanstvene djelatnosti Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o projektima Samoregulacija učenja kod učenika s disleksijom: uloga motivacije, uspjeha u čitanju, kauzalnih atribucija i percipirane podrške u obrazovnom okruženju, voditeljice doc. dr. sc. Valentine Martan, i Morfonotaktički i neurokognitivni opis ovladavanja čitanjem kao preduvjet dinamičkog probira teškoća, voditeljice doc. dr. sc. Maje Kelić. Uz voditeljice projekata, projektni tim čine:

doc. dr. sc. Gordana Dobravac, Fakultet za logopediju, Sveučilište u Rijeci

dr. sc. Nevena Padovan, nasl. viša asistentica, Fakultet za logopediju, Sveučilište u Rijeci 

asistentica Lea Dobrec, Fakultet za logopediju, Sveučilište u Rijeci

asistentica Marina Borčić, Fakultet za logopediju, Sveučilište u Rijeci

asistentica Anja Liović, Fakultet za logopediju, Sveučilište u Rijeci

asistentica Dorotea Čučak, Fakultet za logopediju, Sveučilište u Rijeci

izv. prof. dr. sc. Darko Lončarić, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Rijeci

dr. sc. Eva Pavlinušić Vilus, Department of Computational Linguistics, University of Zurich

doc. dr. sc. Ana Matić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

prof. dr. sc. Marijan Palmović, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Projekti su usmjereni na populaciju djece s rizikom od školskoga neuspjeha. Ranim probirom i istraživanjem utjecaja jezičnih i kognitivnih čimbenika na ovladavanje čitanjem stvaraju se temelji za poticanje socijalne uključenosti i ravnopravnoga sudjelovanja u obrazovnome procesu. Nakon prepoznavanja učenika s teškoćama čitanja razumijevanje njihova obrazovnoga funkcioniranja i uvažavanje njihovih specifičnih potreba neophodno je za unaprjeđenje individualizirane obrazovne podrške te osnaživanje učenika za aktivno sudjelovanje u učenju i razvoj učinkovitih strategija učenja.

Glavni ciljevi projekata su:
(1) pilotirati mogućnost uspostavljanja dinamičkoga probira vještine čitanja temeljem istraživanja procesa automatizacije čitanja, pri tome se fokusirajući na ulogu morfonotaktike u ovladavanju čitanjem te

(2) longitudinalnim istraživačkim pristupom validirati razvijeni probir i istražiti mehanizme koji doprinose razvoju učinkovitih strategija učenja kod učenika s disleksijom u usporedbi s učenicima uredna jezična razvoja.

U istraživanjima će se ispitivati čitanje i razumijevanje pročitanoga, morfonotaktičke sposobnosti, kognitivni i jezični prediktori čitanja, atribucije školskoga uspjeha i neuspjeha, strategije učenja te percipirana podrška u obrazovnome okruženju. Podaci će se prikupljati u osnovnim školama na području Grada Rijeke, kao nastavak prve faze istraživanja provedene u okviru prethodnoga projekta, čime će se omogućiti longitudinalno praćenje razvoja čitalačkih i samoregulacijskih vještina. U proljeće 2027. godine planirano je proširenje uzorka na osnovne škole diljem Republike Hrvatske. 

Projektom se nastoji uspostaviti dinamički probir vještine čitanja kako bi se sustavnim prepoznavanjem teškoća dugoročno pridonijelo smanjenju broja djece s poremećajem čitanja. Rezultati projekata izravno će doprinijeti i razvoju mjera za poticanje jednakosti u obrazovanju, osobito kroz izradu empirijski utemeljenih smjernica za individualiziranu podršku učenicima s disleksijom.

---

Sažeci projekata

Samoregulacija učenja kod učenika s disleksijom: uloga motivacije, uspjeha u čitanju, kauzalnih atribucija i percipirane podrške u obrazovnom okruženju
(voditeljica: doc. dr. sc. Valentina Martan; UNIRI projekt mladih znanstvenika i znanstvenika-povratnika, UNIRI-MZ-25-83; https://www.croris.hr/projekti/projekt/15708)

Disleksija je neurorazvojni poremećaj klasificiran unutar skupine Specifičnih poremećaja učenja, a obilježavaju je trajne teškoće koje značajno otežavaju usvajanje vještina čitanja, pisanja i drugih akademskih znanja. Ove teškoće zahvaćaju 5-15 % populacije i predstavljaju jedan od najčešćih uzroka akademskog neuspjeha djece u redovnim školama. Prema Izvješću pravobraniteljice za osobe s invaliditetom (2024), upravo se najveći broj Rješenja za individualizirani pristup dodjeljuje ovim učenicima. Ipak, istraživanja i obrazovna praksa ukazuju na nedovoljno prepoznavanje ovih teškoća i nedostatak pravovremene terapijske i obrazovne podrške. Iako se disleksija  javlja kod djece urednog kognitivnog statusa, nosi visok rizik od školskog neuspjeha, niže razine obrazovanja i nepovoljnijeg socioekonomskog položaja (European Dyslexia Association). Učenicima s disleksijom, osobito pri prijelazu u predmetnu nastavu, proces učenja dodatno otežavaju teškoće u razvoju samoregulacije i preuzimanju odgovornosti za vlastito učenje. Suvremeno obrazovanje ima zadatak pružiti im potporu, poticaj i stručno vođenje kroz aktivno uključivanje u proces učenja, polazeći od njihovih specifičnih potreba i mogućnosti. Cilj je ovog projekta ispitati ulogu motivacije za čitanje, uspjeha u čitanju, kauzalnih atribucija i percipirane podrške u obrazovnom okruženju u razvoju samoregulacije učenja kod učenika s disleksijom. Istraživanje će biti provedeno longitudinalno u dvije vremenske točke (4. i 6. razred) u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. Sudjelovat će učenici s disleksijom i njihovi vršnjaci urednog jezičnog razvoja. Predloženo istraživanje temelji se na socijalnom inkluzivnom modelu koji prati zakonodavni okvir hrvatskog obrazovnog sustava, pri čemu se naglašava važnost unaprjeđenja obrazovnih uvjeta za učenike s disleksijom. Istraživanje je interdisciplinarnog karaktera, usmjereno je k jačanu istraživačkih kompetencija mladih znanstvenika na Fakultetu za logopediju Sveučilišta u Rijeci, a kroz uspostavu suradnje s Učiteljskim fakultetom pokrenut će se istraživačka skupina koja će se baviti istraživanjem ove relevantne i neistražene teme na području Republike Hrvatske.

Morfonotaktički i neurokognitivni opis ovladavanja čitanjem kao preduvjet dinamičkog probira teškoća
(voditeljica: doc. dr. sc. Maja Kelić; UNIRI projekt iskusnih znanstvenika, UNIRI-IZ-25-168)

U Hrvatskoj trenutno ne postoji brz i učinkovit probir vještine čitanja pa je podrška u slučaju teškoća dostupna tek malom broju djece s dijagnozom poremećaja čitanja i to nedovoljno rano tijekom sustavne poduke. Ovim se projektom želi istražiti preduvjete za uspostavljanje novog modela dinamičkog probira kako bi se sustavnim prepoznavanjem teškoća u konačnici smanjio broj djece s poremećajem čitanja. Cilj ovog projekta je pilotirati mogućnost uspostavljanja dinamičkog probira vještine čitanja temeljem istraživanja procesa automatizacije čitanja, a pri tome se fokusirajući na ulogu morfonotaktike u ovladavanju čitanjem te na neurokognitivne korelate uspješnoga/neuspješnog čitanja. Razvoj dekodiranja određen je sposobnošću prepoznavanja sve većih ortografskih jedinica: nizova grafema, slogova te morfema. Kombinacije fonema i morfema koje su moguće u nekom jeziku opisane su fonotaktičkim i morfotaktičkim pravilima određenog jezika. Rezultati dosadašnjih istraživanja nameću važnost istraživanja ovladavanja čitanjem morfonotaktičkih i fonotaktičkih skupina u jeziku bogate morfologije kao što je hrvatski. Istraživanjem morfonotaktike u hrvatskome i utjecaja na ovladavanje čitanjem, probirne mjere čitanja će se proširiti izvan tradicionalnih prediktora čitanja na mjere koje uzimaju u obzir integraciju fonoloških, ortografskih i morfoloških jezičnih obilježja, specifičnu za automatizirano čitanje. Pri tome se kao teorijski okvir uzima Jaka morfonotaktička hipoteza koja je do sada u hrvatskome istraživane u području jezičnog usvajanja, obrade odraslih govornika i djece, ali ne i u odnosu na razvoj i teškoće čitanja. Automatizirano/neautomatizirano čitanje će se opisati s neurokognitivnog aspekta. Elektrofiziološka istraživanja pokazala su da osobe s disleksijom pokazuju odstupanja u amplitudi komponenti evociranih potencijala vezanih uz fonološku obradu te su zamijećene osobitosti u analizama frekvencijskih obilježja EEG-a u osoba s disleksijom. Ova su istraživanja većinom provođena na odraslim ispitanicima, dok će u ovom projektu biti istraženi tijekom procesa ovladavanja čitanjem u samim školama.